Working together for standards The Web Standards Project

WaSP: Borba za standarde

World Wide Web Consortium (W3C) je u suradnji s drugim grupama i stručnjacima za standarde utemeljio tehnologije za stvaranje i interpretiranje mrežnih sadržaja. Ove tehnologije, koje zovemo mrežni standardi, pažljivo su definirane kako bi omogućile znatne prednosti što većem broju mrežnih korisnika, a istovremeno osigurale dugoročnu održivost svakog objavljenog mrežnog dokumenta. Pogledajte rubni stupac za detalje.

Standardi pojednostavljuju dizajniranje i izradu mrežnih sjedišta, smanjuju trošak produkcije, dok istovremeno isporučuju sjedišta dostupna sve većem broju ljudi na sve većem broju različitih tipova internetskih uređaja. Sjedišta razvijena u skladu sa standardima će nastaviti funkcionirati ispravno i s daljnjim razvojem tradicionalnih preglednika kao i s pojavom novih internetskih uređaja na tržištu.

Zvuči toliko logično i razumno. U čemu je problem? Zašto je onda iniciran Web Standards Project?

Problem

Iako su vodeći proizvođači preglednika sudjelovali u izradi mrežnih standarda od osnutka W3C-a, kroz godine je međusobna suglasnost unutar ovog područja vidljivo narušena. Pojavom preglednika koji nisu ujednačeno podržavali standarde nepotrebno se podijelila mreža šteteći podjednako dizajnerima, programerima, korisnicima i strukama.

Nedostatak dosljedne podrške ključnim W3C standardima činilo je korisnike frustriranim (koristeći “krivi” preglednik mnogi nisu mogli vidjeti sadržaj ili obaviti željene transakcije). Među najzakinutijima bili su ljudi s invaliditetom ili posebnim potrebama.

Dileme i troškovi

Istovremeno, nepodržavanje standarda dovodi dizajnere, programere i vlasnike mrežnih sjedišta u nepovoljan položaj: mogu li si oni dozvoliti implementiranje višestrukih verzija svake mrežne stranice da bi ugodili nekompatabilnim preglednicima? Ako ne, koje bi preglednike trebalo zanemariti, te koliko su milijuna potencijalnih posjetitelja bili spremni odbiti? U svakom slučaju, troškovi su bili previsoki. Još uvijek jesu.

Podijeljeno tržište preglednika izazvalo je dodatan trošak od 25% pri izradi svih mrežnih sjedišta. Zbog smanjenja proračuna mnogi su programeri izrađivali mrežna sjedišta koja su odbijala potencijalne korisnike. Mnogi programeri upoznati sa standardima nisu vidjeli smisao razvijanja mrežnih sjedišta za preglednike koji ih ne podržavaju. Ostali su znali malo ili gotovo ništa o standardima— mnogi i danas ne znaju, uključujući i one u multimilijunskim poduzećima koji koriste ASP, JAVA, FLASH ME i .NET, te isto ne razumiju gotovo ništa o strukturnom i semantičkom označavanju, stilskim predlošcima i važnosti odvajanja strukture od prezentacije.

Neki su dizajneri bili ograničeni nekompatibilnim preglednicima te su namjerno isključivali sve ostalo osim najstarijih i najuniverzalnijih mrežnih tehnologija na svojim mrežnim sjedištima. Takva sjedišta su često uspjela funkcionirati u svim preglednicima, ali na račun ograničenih funkcija i privlačnosti korisnicima.

Ostali su se oslonili na WYSIWYG programe i alate za objavljivanje kako bi generirali višeslojne oznake i kod optimiziran za trikove popularnih preglednika. To je rezultirano nepotrebnim trošenjem novca i internet prometa jer su često takva sjedišta prestala funkcionirati u sljedećim generacijama preglednika (ili pak nikad nisu ni radila u alternativnim preglednicima i uređajima, krenuvši od čitača zaslona na Lynx pregledniku i dlanovnicima do manje popularnih preglednika poput Opere). Mreža je puna nekad impresivnih sjedišta koja ne mogu funkcionirati u trenutnim preglednicima i uređajima. Da stvar bude još gora, takva sjedišta još uvijek nastaju iz dana u dan.

Jedan dio dizajnera je zbog cjelokupne situacije odbacio mrežne standarde kao takve, te su počeli razvijati mrežna sjedišta u vlasničkim okolinama. Takve tehnologije su bogate u kreativnom smislu, ali im nedostaje šira pristupačnost i ne uspijevaju zadovoljiti osnovne potrebe kao što su obilježavanje mrežnih sjedišta, ispis, kopiranje, lijepljenje te ostale akcije koje korisnici moraju izvoditi na informativnim i transakcijskim sjedištima.

Stvoren iz potrebe

Kao odgovor na navedene probleme je 1998. godine formiran Web standards project (WaSP) s ciljem promicanja ključnih mrežnih standarda i poticanja tvoraca preglednika da čine isto. Na ovaj način se želi osigurati svima jednostavan i dostupan pristup.

Iako je naša poruka početno nailazila na otpor (posebice u odjelima marketinga i odnosa s javnošću tvoraca preglednika), naposljetku je ipak prevagnula. Tome su djelomično zaslužni inženjeri mnogih poduzeća koji se slažu s nama i vide WaSP kao saveznika u njihovoj internoj borbi s menadžmentom.

Početkom 2000. godine vodeći su proizvođači preglednika jedan za drugim obećali uvesti naše standarde koje smo (ponekad oštro) promovirali. Trenutno vodeći preglednici na tržištu zajedno s nekolicinom svojih konkurenata pružaju odličnu podršku za HTML 4, kompatibilni XHTML 1.0, CSS Level 1, ECMAScript (standardna verzija JavaScripta) i DOM ili se pak nalaze na tom putu.

Zahvaljujući preglednicima koji podržavaju standarde, dizajneri i programeri su konačno slobodni koristiti XHTML i CSS te u većini slučajeva mogu odvojiti strukturu od prezentacije kako bi maksimalno povećali prenosivost i pristupačnost. Dizajneri i programeri mogu isto tako, pažljivim korištenjem, iskoristiti i W3C standard DOM za dodavanje naprednih događaja na svoje stranice .

U čemu je problem? Zašto i dalje imamo Web Standard Project ?

Izazovi pred nama

Premda današnji preglednici podržavaju standarde, deseci tisuća profesionalnih dizajnera i programera i dalje koriste zastarjele metode koje narušavaju strukturu prezentacije i u nekim slučajevima potpuno zaobilaze semantičku strukturu i pogrešno primjenjuju (X)HTML kao dizajnerski alat. Visoko plaćeni profesionalci izrađuju i dalje neispravna i nepristupačna sjedišta sa strukturno besmislenim označavanjem, ogromnim slikovnim mapama, pretjerano ugniježđenim tablicama i zastarjelim detekcijskim skriptama. Sve to uzrokuje upravo one probleme uporabljivosti koje smo prvenstveno željeli spriječiti.

Mnoge knjige o razvoju mreže još uvijek potiču učenje zastarjelih metoda. Čitatelji takvih knjiga su zadovoljni što isporučuju mrežna sjedišta koja funkcioniraju ispravno i u preglednicima koji podržavaju standarde i u onima koji ih ne podržavaju, ali pod cijenu dostupnosti, dugoročne održivosti, daljnje uskladivosti i pomanjkanja zamjenskih podržanih uređaja. Ostali programiraju u vlasničkom kodu koji ispravno funkcionira na nekolicini popularnih preglednika.

Zato je jedan od primarnih ciljeva WaSP-a pružanje edukativnih izvora koji mogu pomoći našim korisnicima naučiti metode koje su usaglašene sa standardom, što je u njihovom interesu i interesu njihovih klijenata i korisnika stranica.

Mnogi su stručnjaci usavršili svoj rad pomoću WYSIWYG programa razvijenih na vrhuncu Rata preglednika. Kao što je već spomenuto, takvi alati stvaraju neispravna, nesemantička mrežna sjedišta optimizirana za trikove preglednika verzije 4.0 , a nisu orijentirana na mrežne standarde. Dva vodeća WYSIWYG programa su 2002. godine uvelike poboljšala podršku mrežnim standardima i dostupnost (jedan od njih uz pomoć Web Standards Project-a). Da bi bilo neke koristi od ovih poboljšanja, profesionalci moraju naučiti i upoznati osnove i prednosti dizajniranja i izrade mrežnih sjedišta pomoću mrežnih standarda. Ovo opet ističe potrebu za edukacijom programera.

Klijenti i voditelji mrežnih sjedišta također trebaju ove informacije žele li kreirati mrežna sjedišta koja su dostupna današnjim preglednicima i uređajima kako u ovom trenutku tako i po daljnjem razvoju preglednika. WaSP se nada da će vlasnici mrežnih sjedišta, kada jedanput budu upoznati s povlasticama ovih standarda, prestati gledati svoje sjedište kao vrstu tiskanog reklamiranja koje mora izgledati jednako u svim okruženjima. Važno je da se fokusiraju na
isporuku odgovarajućeg sadržaja i funkcionalnosti unutar konteksta prezentacije
što može varirati u skladu s potrebama i mogućnostima različitih preglednika i uređaja.

Originalna Izjava o misiji

WaSP originalna Izjava o misiji (1998) nalazi se na archive.webstandards.org.

© 1998-2006 Web Standards Project, www.webstandards.org

Preveli: Vanja Slivka i Marija Matešić (SEO fruits)